fixed background image joomla

23. obljetnica Vojno-redarstvene operacije "MASLENICA"

Maslenica

Operacija Maslenica je oslobodilačka operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika MUP-a Republike Hrvatske, protiv vojnih snaga tzv. "Republike Srpske Krajine" koje su na području Zadra držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s područjima pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 06. do 27.01.1993., dok su borbe na terenu počele u 06:00 sati, 22. siječnja 1993. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pobunjeni Srbi neuspješno digli u zrak.

U vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja, poginulo je 13 hrvatskih branitelja, slijedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još 6, a ranjeno je 70 pripadnika HV-a. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", broj poginulih branitelja popeo se na 127. Tzv. "Srpska vojska Krajine" je pretrpjela znatno teže gubitke, a procjenjuje se da je poginulo ukupno 490 agresorskih vojnika.

Opširnije...

Dopredsjednik UHBDRP BPŽ Đuro Keser nazočio na Izborno–izvještajnom saboru Udruge ratnih veterana 121. brigade HV

800 dscn6741U subotu je u Rešetarima održan redovni Izborno - izvještajni sabor Udruge ratnih veterana 121. brigade Nova Gradiška. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u središtu Općine, a zatim se pristupilo radu Skupštine prema predviđenom Dnevnom redu. Brojnim članovima Udruge i gostima izneseno je detaljno Izvješće o dosadašnjem radu, ali i Izvješća Nadzornog odbora i Suda časti. U financijskom izvješću konstatirano je kako je Udruga pozitivno poslovala, pa u raspravi po Izvješćima nije bilo primjedbi. Predsjednik Udruge pukovnik Mato Modrić zadovoljan je radom u Udruzi, a da je Udruga stekla velik broj suradnika i prijatelja pokazalo se prilikom dodjele brojnih Zahvalnica zaslužnima za nesebičnu potporu i svesrdno iskazan doprinos radu i provedbi aktivnosti Udruge.

Skupštini su, osim redovnih preko 70 članova, nazočili i načelnik općine Rešetari Zlatko Aga, zapovjednik 1. satnije 2. bojne 121. novogradiške brigade satnik Petar Jelančić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška Josip Ostić, predsjednik Udruge 108. brigade ZNG RH natporučnik Pavo Naletilić, predsjednik Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja profesor Ante Vukšić, predstavnik Udruge 5. gardijske brigade “Sokolovi” satnik Marijan Jerković, predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Pakrac – Lipik Damir Špančić i Zlatko Ančić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Brodsko – posavske županije Jozo Bungić, predsjednica Udruge udovica Domovinskog rata Nova Gradiška Vjekoslava Karešin, ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića Rešetari Tihomir Batalo, predsjednik Udruge “Češka beseda” Nova Gradiška Zdravko Konjić i dopredsjednik Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Brodsko–posavske županije Đuro Keser.

Opširnije...

Izaslanstvo UHBDRP BPŽ nazočilo na obilježavanju Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Novoj Gradiški

priznanje rh 2016 ng 22Danas je izaslanstvo Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Brodsko-posavske županije u sastavu: Đuro Keser, Miroslav Matić, Tomislav Rajh, Zrinko Kapetanić i Zdenko Josipović, nazočilo na obilježavanju Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, koje je održano u Domu kulture u Novoj Gradiški.

Na današnji dan, 1992. godine Hrvatska je i službeno međunarodno priznata i uspostavljeni su diplomatski odnosi s Njemačkom koja je odigrala važnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju cjelokupnu političku i gospodarsku težinu kako bi potaknula tadašnjih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH. Iste večeri predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obratio se naciji slijedećim riječima: - “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti.”

Tog dana Hrvatsku su priznale Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska, a među prvima to su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino. Spomenimo kako je prva država koja je priznala Republiku Hrvatsku Island, 19. prosinca 1991. godine.

Ovim povodom u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 121. brigade – pukovnije Nova Gradiška, na čelu s predsjednikom Damirom Matoševićem, održan je svečani program. Ovaj iznimno važan događaj u povijesti Hrvatske okupio je stradalničke i braniteljske Udruge proistekle iz Domovinskog rata s područja grada Nova Gradiška, Slavonskog Broda i Požege, učenike novogradiških srednjih škola Gimnazije i Inustrijsko–obrtničke, te polaznike Dječjeg vrtića Nova Gradiška iz “Maslačka” i “Radosti”.

Opširnije...

15. SIJEČNJA - DAN KADA JE HRVATSKA MEĐUNARODNO PRIZNATA

zastavaHrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske u svijetu založivši svoju sveukupnu političku i gospodarsku težinu kako bi pokrenula pasivnu Europu i potaknula ostalih jedanaest članica Europske zajednice da priznaju neovisnost i suverenitet RH.

Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti, rekao je te večeri Predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji preko televizije.

Toga dana Hrvatsku su za redom priznale: Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Finska, Švedska. To su već prije učinile Sveta Stolica, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.

Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa.

Opširnije...